Poslovne vijesti
Finski obrazovni sistem je godinama važio za jedan od najuspješnijih u svijetu sudeći po rezultatima u pismenosti i matematičkim radnjama. Jedino su dalekoistočne zemlje, Singapur i Kina, bili uspješniji sudeći po PISA (Međunarodni Program za provjeru znanja učenika) razultatima.
Političari i ekperti za obrazovanje iz cijelog svijeta su posjećivali Helsinki u nadi da će moći otkriti i identifikovati tajne uspjeha finskog obrazovanja. Zapanjujuće je da Finci sada kreću u najradikalniju promjenu sistema obrazovanja koju je jedna nacionalna država implementirala. Naime, Finci će u potpunosti izbaciti sistem „učenja po predmetu“, a uvesti će „sistem učenja po temi“.
Ovo će biti jako velika promjena u Finskom obrazovanju koju smo tek započeli, rekla je Liisa Pohjolainen, koja je zadužena za obrazovanje za mlade i odrasle u Helsinkiju, glavnom gradu odakle će poteći ove reforme.
Pasi Silander, menadžer za razvoj grada, kaže da je Fincima sada potrebno drugačije obrazovanje, ono koje će pripremiti ljude na radni život. On kaže da mladi ljudi koriste jako napredne kompjutere. Banke su u prošlosti imale jako puno službenika koji su bili kažnjavani zbog greški na poslu, a sada je je to promjenjeno. Iz tog razloga mi sada moramo da promjenimo obrazovanje i uskladimo ga sa potrebama industrije i modernog društva.
Predmetna nastava-čas istorije ujutro, ili čas geografije poslijepodne, se već dosta umanjio u gradskim školama. Umjesto toga onim što finci zovu „učenje fenomena“ ili „tematska nastava“. Na primjer učenici koji pohađaju stručne škole mogu umjesto gore navedenih časova imati npr. „servis u školskoj kafeteriji“ gdje bi učili elemente matematike, jezika (kako bi usluživali strane mušterije), te vještine pisanja i komunikacije.
Učenici koji su više akademski orjentisani učili bi međupredmetne teme kao što su Evropska unija gdje bi izučavali elemente ekonomije, istorije (zemalja EU), jezike i geografiju. Osim toga desiti će se još promjena. Jedna od njih je tradicionalno sjedenje učenika u klupama gdje slušaju predavanja i čekaju da budu ispitivani. Umjesto toga biti će primjenjen više kolaborativni pristup gdje će učenici raditi u malim grupama na rješavanju raznih problema kako bi jačali svoje komunikacijske vještine.
U Finskoj su mnogi nastavnici i direktori škola kritikovali ovakav pristup, jer su proveli cijeli život predavajući samo jedan predmet, a sada im je rečeno da moraju promjeniti pristup. Ms Kyllonen je zagovarala pristup saradnje između nastavnika koji predaju različite predmete kako bi se na taj način doprinjelo jednom predmetu. Nastavnici koji bi učestvovali u ovome dobili pi povišicu u plati.
Oko 70 % nastavnika u srednjim školama je treniranu iz metodologija ovog novog pristupa.
