Poslovne vijesti
Bosna i Hercegovina, sudeći prema statističkim podatcima, ima jedan od najvećih administrativnih
aparata na svijetu. Trenutno na raznim nivoima vlasti (državnom, entitetskim, kantonalnim
i opštinskim) uposleno je oko 200 000 ljudi, što je enorman administrativni
aparat kojeg si ne mogu priuštiti ni najbogatije zemlje na svijetu.
Trenutan broj
zaposlenih u Bosni i Hercegovini, po podatcima koje je iznjela Agencija za
statistiku Bosne i Hercegovine, iznosi 748.181. To bi u prevodu značilo da je
svaki treći zaposleni u Bosni i Hercegovini radi u javnoj upravi ili je
korisnik budžeta nekog od nivoa vlasti. Ako uzmemo u obzir da svaki uposlenik Javne
uprave izdržava nekoga od članova porodice onda možemo reći da, minimalno
polovina stanovnika Bosne i Hercegovine, direktno ili indirektno živi od
budžetskih sredstava.
Što se tiče Brčko
distrikta, "ogleda za ugled", manipuliše se sa cifrom od oko 3000
zaposlenih u Javnoj upravi za čije plate i naknade na godišnjem nivou građani
Distrikta izvoje oko 76 miliona KM. U ovaj broj ne ulaze javni službenici kao
što su policija, medicinski radnici, školstvo i drugo, tako da možemo
predpostaviti da je broj osoba plaćenih sa budžeta Brčko distrikta veći za 1500
do 2000 ljudi. Brčko distrikt trenutno ima oko 17.300 zaposlenih, što bi
značilo da je svaki treći zaposleni u Distriktu zaposlenik Javne uprave. Veliki
broj uposlenika Javne uprave izdražava svoje članove porodice koji su
nezapoleni, tako da nije teško zaključiti da veliki broj stanovnika Distrikta
direktno ili indirektno živi od Gradskog budžeta, od prilike njih 50 %.
Interesantno je i
to da Brčko, grad od 83.516 (Popis stanovništva 2013-ta), ima oko 3000 zaposlenih u Javnoj upravi, što bi značilo da na jednog uposlenog u Javnoj upravi ide oko 30 stanovnika, a to jasno ukazuje na prekomjeran broj uposlenika Javna uprave. Poređenja radi, ovaj broj u Njemačkoj,
koja ima 82 miliona stanovnika u javnoj upravi po podatcima Njemačkog zavoda za
statistiku iz juna 2016-e, radi 4,69 miliona radnika i radnica na svim nivoima vlasti. Ovaj
broj uključuje sva zanimanja koja su plaćena od bilo kojeg nivoa vlasti,
ukljućujući medicinske radnike, policiju, razne činovnike i ostalo.
Opština Brčko je
prije 1992 godine brojala oko 95, 000 stanovnika, a po jugoslovenskom Zavodu za
statistiku imala je oko 180 javnih službenika. U ovaj broj se, također, ne
ubrajaju medicinsko osoblje, prosvjetni kadar i drugi. Postavlja se pitanje
kako je broj od 180 radnika u javnoj administraciji tada bilo dovoljno, a sada
nije?
Činjenica je da
su u prosjeku plate u javnoj administraciji i drugim službama veće nego u
privatnom sektoru. Osim toga privatni sektor važi za sektor u kojem plate, osim
što su niske, nisu ni redovne, kao ni ostala davanja, kao što su penzijsko i
zdravstveno osiguranje. Kako onda riješiti problem preglomazne administracije
koja siše novac iz budžeta?
Jedan od primjera
daje nam Estonija koja ima 1,4 miliona stanovnika, a samo 140 javnih
službenika. Naime, estonci su uveli elektronsku upravu i smanjili plate u
javnom sektoru kako bi motivisali mlade stručnjake da idu u privatni sektor. To
je bilo dovoljno da se problem sa preglomaznom javnom administracijom riješi
brzo i u korist građana. Estonci, sudeći po nekim studijama, u velikoj mjeri
zadovoljni javnom administracijom u svojoj državi koju smatraju dosta
efikasnijom nego onom prije reformi.