Poslovne vijesti
Nakon što smo napravili manju analizu stanja autoputeva u regionu koju mozete procitati pod : Autoputevi , uraditi ćemo i kratku analizu željezničkog saobraćaja u zemljama regiona. Željeznićki saobraćaj nije ništa manje bitan za razvoj privrede u jednoj državi nego drumski, ako nije i važniji.
Bosna i Hercegovina
Krenuti ćemo ponovo sa Bosnom i Hercegovinom. Nadležnost nad željeznicama u Bosni i Hercegovini podjeljena je entitetski, znači između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine upravljaju sa 608 kilometara pruge od kojih su 392 kilometra elektrifikovani, dok željeznice Republike Srpske upravljaju sa 424 kilometra pruga. Do početka augusta tekuće godine najvažnija željeznička linija u Bosni i Hercegovini bila je linija Sarajevo-Mostar-Ploče kao što je bilo i prije 1992 godine, dok od augusta 2017-te tu ulogu je preuzela nova linija Sarajevo-Tuzla-Doboj-Banja Luka na kojoj saobraćaju Talgo vozovi sedme generacije. Obzirom da su željezničke pruge u Bosni i Hercegovni zastarjele on nije u mogućnosti dostići svoju punu brzinu, ali je, u svakom slučaju, napredak u odnosu na prijašnje vozove koji su se koristili još prije 25-30 godina.
Srbija
Pod ingerencijom Željeznica Srbije nalazi se 3,739 kilometara pruga od kojih je 1279 elektrifikovano. Najduža željezničla linija je Beograd - Niš koja se pruža dalje do makedonske granice i dužine je 398 kilometara. Srbija je u 2013-toj godini potpisala ugovor sa RSD International vrijedan 840 miliona dolara u svrhu rekonstruisanja određenih dijelova željeznice. Tako su rekonstruisani dijelovi pruga na linijiama Beograd - Šid, Beograd - Niš - Preševo, Beograd - Novi Sad-Subotica i Beograd - Bar. Osim toga 2015-te Srbija je sa Kinom potpisala ugovor o gradnji brze pruge Beograd - Subotica koja će biti dio mreže prema Budimpešti. Radovi na ovoj liniji planirani su u 2017-toj.
Hrvatska
Hrvatska trenuno raspolaže sa 2,974 kilometra željezničkie pruge, od čega je 1,228 elektrificirano. Glavne željezničke linije u Hrvatskoj su Zagreb - Koprivnica, Zagreb - Rijeka, Oštarje - Split, Zagreb - Sisak i Zagreb - Varaždin, a sve ove destinacije povezane su sa istočnim dijelom Hrvatske preko Vinkovaca i dalje sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Bitno je napomenuti da je željeznička stanica Vinkovci bila najvažnije čvorište za sjevero-istočnu Bosnu i Hercegovinu, jer je bila veza i sa Hrvatskom, Srbijom, ali i dalje sa zapadnom i istočnom Evropom. Hrvatska je u 2000-tim doživjela mali napredak u smislu da vozovi saobraćaju od 80 do 160 km/h, ali prave investicije se još očekuju. Plan za obnovu željezničkog saobraćaja napravljen je još 2008, ali zbog svjetske finansijske krize nije mogao biti implementiran.
Albanija
Od gore navedenih država Albanija raspolaže sa najmanje željezničkih pruga, 447 kilometara, ali je cijela mreža elektrifikovana. Nakon pada komunističkog režima pruge u Albaniji nisu doživjele neku značajnu rekonstrukciju, ali jesu putne komunikacije, kao što je izgradnja autoputa Tirana - Drač. Zbog loših i zastarjelih vozova, ali i pruga, albanci se više odlučuju za putovanje automobilom ili autobusom. Ovome je doprinjela i činjenica da je kupovna moć albanaca narasla, tako da su mnogi kupili automobile i nemaju želju putovati vozovima. Osim toga bitno je napomenuti da Albanija nema željezničke konekcije niti sa jednom od susjednih država, osim sa Crnom Gorom. Po svemu sudeći čini se da su albanske vlasti dale veći značaj putnim komunikacijama nego željezničkim, obzirom da su putne ipak doživjele određena poboljšanja, ali željezničke ne.
Rumunija
Rumunska željeznica je doživjela značajan napredak od pada komunističkog režima. Naime, pod ingerencijom rumunskih željeznica trenuto je 10,788 kilometara željezničkih pravaca što je čini četvrtom najvećom u Evropi. Sada u Rumuniji osim državne željezničke kompanije rade i nekoliko privatnih što je definitivno doprinjelo kvalitetu željeznica u Rumuniji. Osim što imaju solidno razvijenu unutrašnju željezničku mrežu, rumunska želježnička mreža povezana je sa svim okolnim državama, a samim tim i sa svim važnim željezničkim centrima na istoku i zapadu.
Bugarska
Bugarska željeznica je značajno manja nego Rumunska. Naime, ona raspolaže sa 4,038 kilometara pruga. Bugarska željeznica doživljava sličan problem kao i Albanska, a to je da većina stanovnika radije putuje automobilima ili autobusima nego vozovima. Osim toga menadžment državne željezničke kompanije se pokazao kao nekompetentan i kao takav pogoršao stanje u ovoj kompaniji. Kada je Bugarska ušla u EU osnavala je i novu kompaniju koja je zadužena za željeznički saobraćaj, Nacionalna kompanija za željezničku infrastrukturu. Bitno je napomenujti i to da su iz EU stigla mnogobrojna upozorenja koja se tiču stanja željeznice u Bugarskoj, te je na osnovu toga 2010-te Bugarska napravila plan za razvoj željeznica, ali taj plan do danas nije implementiran.