Tri znaka da se Njemacka ekonomija raspada

Njemačka ekonomija je četvrta najjača ekonomija u svijetu i najjača ekonomija u Evropi. Svaki evropski ekonomski oporavak zavisi od ekonomskog oporavka Njemačke. Osim toga Njemačka je treći najveći izvoznik u G20 zemljama, te zavisi od izvoza skoro kao Saudijska Arabija i Južna Koreja. Njemačka mora izvoziti kako bi osigurala ekonomsku i socijalnu stabilnost. Sa opadanjem globalne potražnje od 2008 vidimo krizu u zemljama izvoznicama. Ova kriza uzrokuje političku i socijalnu nestabilnost u državama kao što su Kina, Rusija i Saudijska Arabija.

Jedina država koja nije osjetila ovu krizu još uvijek je Njemačka. Dok se drugi bore sa ovom krizom, Njemačka je povećala svoj izvoz. Ipak, Njemačka je ranjiva i vjerovatno će biti sljedeća država koja će osjetiti ovu nestabilnost. Evo tri glavna indikatora koji pokazuju da Njemačka polako klizi u krizu koja može destabilizirati Evropu, ali i svijet.

Projmjenjeni način trgovine u Njemačkoj

Usporena ekonomija u Kini i malaksalost ekonomije u eurozoni je dovela do smanjenja izvoza iz Njemačke u ove države. Slabljenje globalne potražnje za njemačkim proizvodima dovela do promjene u njemačkoj trgovini. Njemački izvoz za Francusku je rastao toliko sporo da Francuska više nije top destinacija za izvoz iz Njemačke i to prvi put od 1961. Osim toga izvoz za Kinu je 2015-te opao za 4%.

Njemački izvoznici bili su prinuđeni pronaći nove destinacije za izvoz. Jedna od njih su Sjedinjene Američke Države. Njemački izvoznici su u 2008-e godine 7,2 % roba izvozili u S.A.D., sedam godina kasnije 9.5% U 2015-toj ta cifra je iznosila 19%.

Uloženi novac se ne vraća

Drugi pokazatelj slabljenja njemačke ekonomije je slab povrat uloženog novca. Neke njemačke kompanije nisu osjetile ovaj fenomen u velikoj mjeri, ali neke velike njemačke kompanije jesu. Volkswagen, Bayer, and BASF su osjetili pad u povratu uloženog novca u poslednje dvije godine.

Povrat uloženog novca kod Volkswagen-a je u 2012-toj iznosio 12%, dok je u 205-toj iznosio manje od 3%. Drugi primjer je pad povrata novca kod Daimler-a pri prodaji Mercedesa. U prv četvrtini 2016-te opovrat uloženog novca je iznosio 7%, dok je u godini prije iznosio 9.4%.

Sniženje cijena Njemačkih proizvoda

Treći indikator o nastupajućoj krizi je u tome što njemački privrednici žrtvuju prihode kako bi u kratkom roku povećali izvoz. Cijene proizvođača u evrozoni padaju  prema podacima Evropske komisije.

U januaru su cijene proizvođača pale za 3% po godišnjoj stopi, a u februaru su cijene pale za 4,2%. Neki njemački izvoznici javno su izjavili da smanjuju cijene.

BMW je snizio cijene rezervnih dijelova u Kini. Volkswagen je uveo popuste i beskamatne kredite u Kini kako bi povećao prodaju. Jedan fenomen koji naglašava izazove sa kojima se suočavaju njemački izvoznici je razlika između rasta prodaje i rasta prihoda.

Na primjer, Daimler je u prvom kvartalu u 2016. godini zabilježio rast od 7%  u odnosu na prvi kvartal 2015, ali su prihodi povećani za samo 2%.

Iako efekti deviznog kursa negativno utiču na prihode u prvom tromjesečju, razlika je i dalje primetna kada se ove brojke prilagođavaju smjenama u deviznom kursu.

Njemački izvoznici se, prema tome, suočavaju sa značajnim problemom: povećavaju prodaju, ali ne zarađuju mnogo novca. Ova taktika radi kratkoročno, ali je dugoročno finansijski neodrživa.

Njemačka još nije u krizi, a mnoge njemačke kompanije još uvek imaju barem stabilan povratak. Međutim, izvještaji o zaradama nekih velikih njemačkih kompanija i njemačkih izvoznih podataka ukazuju na to da Njemačka ide u ugao bez izlaza.