Poslovne vijesti
Još uvijek javnosti nije poznata cifra svih nepovratnih sredstava i kredita koje su stigle u Bosnu i Hercegovinu od kraja ratnih dejstava, ali je u javnost izašla cifra od oko 3 milijarde KM neutrošenih kreditnih sredstava koje razni nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini nisu povukli i zbog toga plaćaju penale koji idu na teret budžeta, tj. na teret građana.
Razlozi za nepovlačenje sredstava su razni i zavise od
projekta, a najveći dio nepovučenih sredstava ide na teret Federacije BiH.
Naime Federacija BiH nije utrošila oko 2 milijarde KM, Republika Srpska nije iskoristila 765 miliona
KM, a Brčko distrikt nije iskoristio 60 miliona KM. Što se tiče institucija na
nivou Države taj iznos je 226 miliona KM. Zbog nepovlačenja sredstava Bosna i
Hercegovina je u 2016-toj godini platila 2.734.690 KM penala koje će opet platiti građani. Jedini kreditor kojem se ne plaćaju penali, a
čija sredstva institucije Bosne i Hercegovine također nisu iskoristile, je Razvojna banka Vijeća Evrope kod koje su se
institucije Bosne i Hercegovine zadužile 131 milion KM. Mjesta gdje su se
institucije Bosne i Hercegovine zaduživale, a nisu povlačile sredstva su:
Njemačka razvojna banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska
investicijska banka, MMF i drugi. Zaduženja kod MMF- a imala su za cilj da
saniraju rupe u budžetu, a ostala zaduženja su planirana za infrastrukturne
projekte kao što su: autoputevi, energetska mreža, vodovodnih mreža i drugi
infrtastrukturalni projekti.
Zaduživanje u Bosni i Hercegovini traje već odavno. Tome u prilog ide podatak da je krajem 2015-te godine Bosna i Hercegovina, skupa sa svim nivoima vlasti, dugovala 11,93 milijarde KM. Pozitivna činjenica je to da je Bosna i Hercegovina, od svih zemalja u okruženju, najmanje zadužena zemlja, a odnos javnog duga i BDP-a iznosi 42,18 %. Jedino je Makedonija manje zadužena. Iako Bosna i Hercegovina još uvijek nije preša kritični prag zaduženja problemi se javljaju zbog toga što se večina zaduživanja desila u kratkom periodu, te nisu praćena konkretnim programima koji bi služili redovom servisiranju ovih zaduženja. Osim toga novac se ne koristi za razvojne projekte, kao što su infrastruktura, nego se u većini slučajeva koristi za krpljenje budžetskih rupa. Posljedica toga, kako kažu stručnjaci, biti će bolni rezovi u administraciji, tj. odpuštanje viška kadrova iz Javne uprave kao što to planira raditi Vlada Republike Srpske. Neminovno je da će morat doći do određenih ušteda kod potrošnje javnih sredstava. Možda je Francuska i njen bivši predsjednik Oland dao primjer u kome pravcu treba da teku reforme. Naime, Oland je ukinuo službena vozila kojim su se koristili radnici u javnom sektoru, čak za 40 % smanjio plate javnim službenicima, a osim toga uskratio je i podršku crkvi. Sve to je donjelo uštede u budžetu za 4 milijarde Eura koje se ulažu u obrazovanje, zapošljavanje i socijalna davanja.