Poslovne vijesti
Više vrućina , više gladi, poplavljena obalna područja, izumiranje vrsta - neispunjavanje cilja od 1,5 stepena Pariškog klimatskog sporazuma ima "nepovratne efekte na ljude i ekološke sisteme" prema IPCC-u.
U nacrtu sveobuhvatnog izvještaja IPCC-a, koji je dostupan novinskoj agenciji AFP, stručnjaci pretpostavljaju da bi globalno zagrijavanje za dva stepena također izložilo 420 miliona ljudi riziku od toplotnih valova .
Pored toga, u nacrtu izvještaja vidi se dodatni rizik od gladi za osam do 80 miliona ljudi do 2050. godine. Opseg ovog rizika ovisi o razvoju emisija stakleničkih plinova, dodaje se u nacrtu.
Čovjek je najveća žrtva krize koju je izazvao
Prema nacrtu izvještaja, kolaps čitavih ekosistema, nestašica vode i hrane i bolesti kao posljedica globalnog zatopljenja sve će se brže povećavati u narednim decenijama - čak i ako ljudi uspiju smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Na kraju, ljudi su najveći trpitelji krize koju su sami izazvali.
"Život na zemlji može se oporaviti od drastičnih klimatskih promjena mriješćenjem novih vrsta i stvaranjem novih ekosistema," navodi se na tehničkom sažetku nacrta izvještaja na 137 stranica. "Ljudi to ne mogu učiniti."
Klimatska promjena
Arktik se povukao brže nego ikad 2020. godine
Zemlja se već zagrijala za 1,1 stepen od predindustrijskog doba. Cilj Pariškog sporazuma je zagrijavanje ograničiti na znatno ispod dva stepena, ali ako je moguće i na 1,5 stepena.
Čak i za zagrijavanje od dva stepena, nacrt izvještaja IPCC-a pokazuje ozbiljne globalne posljedice za ljude i prirodu. Trenutno, međutim, zemlja čak ide ka zagrijavanju od oko tri stepena.
Klimatske promjene uzrokuju opadanje svjetske žetve
U posljednjih 30 godina klimatske promjene već su dovele do smanjenja globalnih žetvi za četiri do deset posto - pad je još izraženiji u Africi i Južnoj Americi. Prema ekspertima IPCC-a, svijet je loše pripremljen za daljnje promjene koje slijede.
"Najgore tek dolazi i utjecati će na život naše djece i unuka mnogo više nego na naš", navodi se u listu IPCC-a. Do 2050. godine, ako globalna temperatura poraste za 1,5 stepeni, oko 350 miliona stanovnika metropolitanskih područja patiće od nestašice vode zbog jakih suša. Sa zagrijavanjem od dva stupnja, bilo bi pogođenih 410 miliona ljudi.
Primorski gradovi prelaze na "prvu liniju" klimatske krize jer ih sve češće pogađaju oluje, koje su zbog porasta nivoa mora još opasnije. "Trenutno stanje adaptacije neće biti dovoljno za rješavanje budućih klimatskih rizika", kaže se u nacrtu izvještaja.
I Evropa osjeća posljedice
Prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene, siromašne zemlje posebno su pogođene posljedicama klime. Ali i Europa će osjetiti posljedice: šteta uzrokovana tamošnjim poplavama znatno će se povećati do kraja stoljeća, čak i uz visok stupanj mjera prilagodbe, predviđaju autori izvještaja na osnovu međunarodnih studija.
Broj ljudi u Europi s visokim rizikom smrti povezanim s klimom bio bi, prema tome, tri puta veći s globalnim zagrijavanjem od tri stupnja nego s 1,5 stepena, posebno u srednjoj i južnoj Europi. Uz to, prema IPCC-u, Evropa će se vjerovatno suočiti s većim brojem ljudi koji traže pomoć iz Afrike, a sve više i s bolestima koje prenose komarci poput malarije, denge i zike.
Uz to, nacrt izvještaja ukazuje na rizik da se mogu postići takozvane prekretnice, s kojih se masovno ubrzanje klimatskih promjena više ne može zaustaviti - na primjer, zbog otapanja ledenog pokrivača na Grenlandu i zapadnoj Antarktiki .
Bez obzira na to, autori izvještaja ističu da je važan svaki "djelić stupnja zagrijavanja". Mjere zaštite klime su se isplatile, posebno u drugoj polovini stoljeća, i mogle bi spasiti čovječanstvo od izumiranja.
Način života i konzumacija moraju se redefinirati
Neophodno je da pojedinci, zajednice, kompanije i vlade sada slijede koncept "klimatske pravde", upozoravaju autori izvještaja u svom nacrtu. "Moramo redefinirati svoj način života i svoju potrošnju."
Međuvladina komisija za klimatske promjene (IPCC) procjenjuje naučne studije o klimatskim promjenama za donosioce odluka širom svijeta i formuliše zaključke kao orijentaciju djelovanja za svojih približno 195 država članica. Nacrt izvještaja od 4.000 stranica preliminarni su rezultati IPCC-ove radne grupe II, koja rasvjetljava posljedice globalnog zagrijavanja.
Konačna verzija izvještaja, na kojem radi više od 700 stručnjaka, ne očekuje se objavljivanje prije veljače. Prije toga, UN-ov samit o biološkoj raznolikosti održat će se u oktobru, a UN-ova konferencija o klimi u novembru. © AFP