Poslovne vijesti
Kako pise Euronews dio ovog projekta uključuje instaliranje hiljada pametnih nadzornih kamera širom grada. Sve ove kamere osigurao je kineski tehnološki gigant, Huawei.
Ove kamere privukle su pažnju javnosti, aktivista, pa čak i institucija unutar Evropske unije.
Da li kamere jednostavno štite građane u Beogradu? Ili bi se mogli koristiti i za njihovo praćenje?
Putovali smo u glavni grad Srbije kako bismo saznali više.
Oko na nebu
Na jednoj od prometnih beogradskih ulica, stručnjak za kibernetičku sigurnost i inženjer digitalne forenzike, Andrej Petrovski, pokazuje nam jednu od najnovijih kamera. Kaže nam da se može koristiti za prepoznavanje lica.
"Ove kamere imaju sposobnost prepoznavanja lica, prepoznavanja predmeta, registarskih tablica, u osnovi bilo koje ljudske transakcije koja se događa oko njih", objašnjava on.
Prema njegovim riječima, sve ove informacije mogu se pohraniti u bazu podataka kojom upravljaju Ministarstvo unutrašnjih poslova i policija. To potencijalno znači da bi mogli analizirati podatke, "i upoređivati ih s drugim izvorima podataka i ostalim informacijama koje bi mogli imati".
Aktivisti za digitalna prava kažu da su po gradu locirali najmanje 1200 pametnih kamera.
Beograd je prilično siguran grad. Kao stručnjaci, ne mislimo da postoje razumni temelji za primenu tako nametljivog sistema u gradu kao što je Beograd
Vlasti odlučno poriču da je bilo koji softver za prepoznavanje lica aktivan ili se koristi. Oni tvrde da kamere samo kontroliraju promet i pomažu u borbi protiv kriminala na uobičajene načine.
Aktivisti su sumnjičavi u ovome. Pokazuju mi dijagram koji su nacrtali od onoga što kažu da je vladina platforma za nadzor.
Andrej Petrovski pokazuje izvjestitelju Julianu Gomezu, kako kaže, dijagram vladine platforme za nadzor euronews
Razlog zbog kojeg Andrej i drugi vjeruju da vlada želi koristiti biometrijski nadzor je taj što se savjetovala s povjerenikom za zaštitu ličnih podataka.
Po Andrejevim rečima, „Ministarstvo unutrašnjih poslova, policija, izradilo je dve procene uticaja na zaštitu podataka, koje su u osnovi dokumenti propisani zakonom o zaštiti podataka u Srbiji, i dostavilo ih Povereniku za zaštitu podataka, koji je zaštita podataka vlasti u Srbiji ".
Stručnjak za kibernetsku sigurnost kaže da je povjerenik odbio obje procjene učinka jer nisu bile dovoljno sveobuhvatne. Andrej je iz ovih procjena dobio podatke za svoj dijagram.
Ugovor o osiguranju
Prije pet godina srpsko Ministarstvo unutrašnjih poslova i Huawei potpisali su ugovor usmjeren na povećanje ulične sigurnosti. Ukupni troškovi toga nisu poznati, ali kritičari kažu da dosežu desetine miliona eura.
Kritičari također vjeruju da se čini da su se nove kamere pojavile posvuda tijekom zaključavanja pandemije 2019. To je samo potaknulo njihove sumnje.
Vladina tišina
Iako smo više puta kontaktirali predsjednika i kabinete premijera, Ministarstvo unutrašnjih poslova i policiju, niko nije prihvatio sastanak ili razgovor s nama o kamerama.
Međutim, poverenik za zaštitu ličnih podataka Milan Marinović pristao je odgovoriti na naša pitanja.
Kaže nam da ga je vlada uvjerila da se ne koristi nikakav softver za prepoznavanje lica, jer trenutni zakoni ne dopuštaju obradu biometrijskih podataka.
Na pitanje zašto su zato instalirane pametne kamere, priznao je da procesu nedostaje transparentnost.
"Malo se zna i to kod građana stvara sumnju. To je nešto što se ne bi smjelo dogoditi. Mislim da nema razloga da vlada ili Ministarstvo unutarnjih poslova uskraćuju informacije o njihovom 'Sigurnom gradu' i 'Sigurnom društvu' planovi, o tome gdje su ti planovi trenutno i kako se ti planovi izvršavaju ", objašnjava on.
Kao Poverenik za zaštitu ličnih podataka, prima pritužbe i pitanja građana. Priznaje da je sve više ljudi "zabrinutih zbog broja instaliranih kamera". Ljudi se takođe sve češće pitaju obrađuju li se njihovi lični podaci.
Ako Srbija sada ne koristi svoje pametne kamere, hoće li ih koristiti niže na liniji?
Nade u pridruživanje EU
Srbija je kandidat za pridruživanje Evropskoj uniji i Evropa je izrazila zabrinutost.
Ana Pisonero, glasnogovornica EU za proširenje, objašnjava da trenutna pravila EU o zaštiti podataka zabranjuju obradu biometrijskih podataka, osim ako nisu za ličnu identifikaciju, pa čak i to pod vrlo specifičnim uvjetima.
Pisonero piše da se "Srbija kao zemlja kandidat obavezala da će uskladiti svoje zakonodavstvo sa sadašnjim i budućim pravnim tekovinama EU, uključujući i zaštitu ličnih podataka. Srbija je u tom cilju 2018. usvojila novi zakon o zaštiti ličnih podataka".
EU prati temu. Nakon razgovora između EU i Srbije o ovom pitanju, "Srbija je obustavila obradu biometrijskih ličnih podataka dok se relevantni zakoni ne izmijene i usklade sa zakonom o zaštiti ličnih podataka", dodaje Pisonero.
Da li bi građani trebalo da brinu zbog pametnih kamera instaliranih širom Beograda?
Tehnologija jednostavna za upotrebu
Stručnjaci za cyber sigurnost kažu da je tehnologija nadzor u stvarnom vremenu učinila dostupnim, pristupačnim i rizičnim.
Da bi povećali svijest, Vladimir Radunović, predavač o politici kibernetičke sigurnosti, i njegov tim, opremili su stari aparat za kavu kamerama, senzorima, mikrofonima i jednostavnim softverom koji je u stanju lako pohraniti sve vrste podataka.
Vladimir Radunović i njegov aparat za kafu postavljeni sa nadzornim kapacitetima
Kaže da ako imate kamere po gradu i samo se krećete, a neko spusti marker, vaši pokreti se mogu doslovno pratiti u stvarnom vremenu. Spominje da većina ljudi kaže da im je svejedno jer tvrde da nisu kriminalci, pa zašto bi bilo važno može li ih se pratiti? Međutim, vjeruje da su nam kao ljudima "potrebna neka vrsta privatnosti, čak i ako nismo učinili ništa loše".
Pametan nadzor i ljudska prava
Osim lične privatnosti, koje su potencijalne opasnosti pametnog nadzora za ljudska prava?
Upoznajemo Nevenu Ruzić, pravnicu koja radi za Fondaciju za otvoreno društvo koju podržava George Soros i zadužena je za širenje građanskih sloboda. Ona kaže da je javna rasprava o pravima i slobodama građana već dugo u zemlji.
Advokat Nevena Ruzić u razgovoru sa reporterom Euronews-a Julianom Gomezom euronews-om
Za nju su ove nadzorne kamere sve o "slobodi kretanja, slobodi izražavanja, slobodi okupljanja".
"Moramo uravnotežiti predložene mjere, kao što je, na primjer, prepoznavanje lica po cijelom gradu u svrhu borbe protiv kriminala, kakvo je, bez ikakvih specifikacija, bez ikakvih ograničenja, protiv tih prava i sloboda", dodaje ona .
Nespremnost vlade Srbije da razjasni razlog zbog kojeg je instalirala sistem masovnog nadzora, iako za sada neaktivan, podstakla je klimu sumnje.
Da li ce se isto desiti i u Bosni, ostaje da vidimo.
Izvor Euronews